Ljudi se boje novih i nepoznatih stvari, tako je i većini ljudi blockchain potpuna nepoznanica. Sigurno ste se pitali što je blockchain i zašto ima toliki utjecaj na globalnu ekonomiju? Kako bi bolje objasnili što je blockchain dolazimo do osnovnih pojmova koje je potrebno razumjeti.
- Bitcoin – Kriptovaluta / digitalni novac koji trenutno posjeduje najveću vrijednost na samom tržištu kriptovaluta.
- Blockchain – tehnologija koja omogućuje premještanje kovanica s jedne osobe na drugu, te razmjenu i kupovinu različitih valuta, s naglaskom na digitalne valute.
Blockchain se javlja 2008. godine kao klasična baza podataka koja je računalno programirana i sadrži informacije poput ugovora, dokaza o transakciji, potvrde o vlasništvu i sl. Termin blockchain jednostavno se može prevesti na hrvatski jezik kao lanac blokova. Riječ je o podatkovnim blokovima koji su povezani u jednosmjerni lanac, i u kojem svaka nova karika, odnosno blok, zavisi o vrijednosti prve starije karike. Bez koncepta blockchaina ne bi postojala kriptovaluta bitcoin, pa niti jedna druga novija kriptovaluta. Kako to obično biva u informatici kad je nužna sigurnost i određena razina privatnosti, povezivanje blokova u lanac temeljeno je na kriptografiji. Sigurno ste se pitali nije li to pomalo nesigurno? Što je sa sigurnošću? Hakiranje blockchain tehnologije je gotovo nemoguće. Svaki blok je povezan s drugim putem digitalnog potpisa. Sve je digitalno potpisano i postoji transparentan trag svih transakcija. Blockchain je decentraliziran te postoje računala koja drže tzv. „javnu knjigu“ i rudare diljem mreže. Na taj način rudarenja je vrlo lako otkriti neovlaštene promjene i odbiti ih.
Blockchain uspješno rješava problem stvaranja distribuirane baze podataka, bez potrebe za korištenjem posebnog entiteta koji će nadzirati transakcije. Što to znači? U klasičnim bankovnim transakcijama između dva korisnika, nazovimo ih Ana i Marko, banka igra ulogu nadzornika i bilježnika transakcija. Ako Ana pošalje Marku 10 kuna sa svog računa, banka će zabilježiti da je Anin račun manji za 10 kuna, a Markov veći za jednak iznos. Zašto uopće postoji treći, nezavisni entitet? Zato što osigurava da jedan korisnik neće namjerno prevariti drugog. To, naravno, funkcionira pod pretpostavkom da Ana i Marko imaju povjerenja u nezavisnog kontrolora, banku, a to, pak, banci daje popriličnu moć i izvor zarade.
Blockchain pruža alternativu takvom klasičnom sustavu tako što eliminira treću, centraliziranu stranu, kojoj treba vjerovati. U blockchainu je zamjenjuje decentralizirana mreža nepoznatih računala koja potvrđuju transakcije na bazi specifičnog algoritma. Tko stoji iza računala koja se nalaze u toj mreži? Bilo tko tko želi potvrđivanjem transakcije zaraditi, biti nagrađen, odnosno “izrudariti” bitcoine, ethereum ili neku drugu kriptovalutu koja se “rudari”.
Transakcije u sustavu kriptovaluta vezane su s korisnikom preko sustava privatnog i javnog kripto ključa. Javni je javno dostupan i odašilje se zajedno s transakcijom na mrežu, a privatni zna samo korisnik. Javni ključ ujedno predstavlja adresu novčanika, a privatni ključ omogućava korisniku, ali i bilo kome drugom tko zna privatni ključ da pristupi resursima koje kontrolira taj blockchain novčanik. Dva najpoznatija novčanika za pohranjivanje kriptovaluta su Metamask i Ronin wallet. Kada Ana šalje Marku 10 BTC-a, njezina se transakcija automatski kriptira pomoću privatnog ključa. Rudari, pa zapravo i bilo tko drugi, može provjeriti sadržaj transakcije tako da je dekriptira uporabom Aninog javnog ključa. Uporabom bilo kojeg drugog ključa, podaci dobiveni kripcijom više nemaju smisla, odnosno bezvrijedni su, čime se jamči da samo Ana može upravljati svojom kriptovalutom.
“Rudari” u Bitcoin mreži transakcije grupiraju u blokove sa specifičnim digitalnim potpisom. “Rudari” se utrkuju tko će prvi izračunati ispravan potpis bloka formiranog od nepotvrđenih transakcija primljenih s ostatka mreže
Jedan se blok u blockchainu ugrubo sastoji od sljedećih elemenata:
- indeksa bloka (dakle, koji je blok redni broj u kompletnom lancu)
- hash vrijednosti prethodnog bloka (dakle, digitalnog potpisa prethodnog bloka)
- timestampa (dakle, podatka kad je blok generiran), podataka (u ovom slučaju riječ je o bitcoin transakcijama)
- hash vrijednosti aktualnog bloka
- noncea, vrlo bitnog broja koji pokazuje koliko intenzivno rudar mora računati da dođe do validnog, odnosno odgovarajućeg hasha za aktualni blok.
Blockchain i Internet of Things (IoT)
Budući da je blockchain decentralizirani mehanizam, dopušta distribuciju digitalnih informacija među različitim čvorovima bez kopiranja. To može stvoriti novu vrstu interneta koja je sigurna i otporna na neovlašteno izmjenjivanje. Koristeći blockchainov sigurni i distribuirani sustav šifriranih mreža, on može poslužiti kao
platforma za Internet of Things koji povezuje uređaje neprimjetno i pouzdano. Uporabom blockchain tehnologije, svim IoT uređajima može se upravljati po nižoj cijeni i manjom potrošnjom energije. Siguran model omogućuje jednostavnu ljudsku interakciju s uređajima bez potrebe za središnjim sustavom temeljenim na oblaku, koji je obično skuplji. Štoviše, budući da neće biti središnjeg nadzornog sustava kao što je oblak, vjerojatnost da cijeli sustav IoT bude oštećen ili zaustavljen je zanemariva.
Budućnost blockchaina
Korištenje blockchain tehnologije u organizacijama može uvelike pridonijeti poslovanju. Sve organizacije i tvrtke trebaju se baviti upravljanjem imovinom, što uključuje aktivno i pažljivo praćenje svih fizičkih i nefizičkih sredstava unutar organizacije. Točnost i vjerodostojnost podataka ključni su dijelovi upravljanja u svakoj industriji. Često tvrtke izdvajaju ogromne količine kapitala na ove procese i svejedno ne ostvare željene rezultate. Blockchain tehnologija može biti jednostavna, pouzdana, sigurna i jeftina alternativa za konfiguracijski menadžment. Sve neispravne izmjene podataka mogu se odmah pratiti, ostavljajući organizacijske podatke sigurnima od oštećenja. Dok su neke od aplikacija blockchaina već u uporabi, većina njih se tek treba pojaviti. Blockchain je revolucionarna tehnologija koja još nije ostvarila svoj puni potencijal. Bez obzira na domenu, industriju ili aplikaciju, blockchain ima potencijal da transformira način na koji većina procesa funkcionira. Kada se vlade i pravne vlasti slože i ovlaste sustav otvorene knjige na globalnoj razini, blockchain će postati bitan medij za poboljšanje globalne ekonomije, poduzeća i sustava poštene trgovine.
