Manifestaciju “International Inventor’s Day” osnovala je Međunarodna federacija udruženja izumitelja (IFIA) kako bi se podigla svijest o važnosti izumitelja za dobrobit društva. Odaje počast izumiteljima prošlosti, kreatorima sadašnjosti i potiče inovatore budućnosti. 11. veljače, slavi genija koji se nalazi iza dizajna te uranja u povijest nekih od naših najneobičnijih izuma.
Zahvaljujući izumiteljima, možemo se sigurno voziti u dizalu, imati dobro osvijetljenu sobu pritiskom na prekidač ili razgovarati s nekim na drugom kraju svijeta. Gotovo sve oko nas proizlazi iz toga što netko radi u garaži, laboratoriju ili podrumu pokušavajući pronaći rješenje za određeni problem. U nastavku izdvajamo nekoliko naših izumitelja i njihovih izuma koji su promijenili svijet kakav poznajemo, kao i one čija su otkrića napravila dobar temelj za buduće promjene.
Nikola Tesla
Nikola Tesla, najveći znanstvenik 20. stoljeća, zaslužan je za proizvodnju izmjenične struje kakvom se i danas koristimo. Iako je to samo jedan u nizu njegovih doprinosa svjetskoj znanosti, po njemu je ostao zapamćen. Svijet je zadužio s više od 700 izuma, od kojih su neki ostali nepoznati javnosti, a kao inspiracija i poticaj poslužio je brojnim znanstvenicima. Zaintrigiran funkcioniranjem prirodnih pojava već od malih nogu, svojim se radom prometnuo u jednu od najcjenjenijih ličnosti. Iako je dio njegovih izuma za života bio neshvaćen i često odbijan, to nije umanjilo njegovu želju da ostvari svoj puni potencijal i pomogne u oblikovanju budućnosti.
Faust Vrančić
Mnogi ljubitelji ekstremnih sportova padobran smatraju svojom standardnom opremom. a iako djeluje pomalo nevjerojatno on je izumljen prije više od 400 godina. Iako se pripisuje Leonardu da Vinciju, padobran je zapravo izum našeg Fausta Vrančića. Objavivši djelo ‘Machinae novae’ Vrančić je svijetu predstavio 56 tehničkih izuma, projekata i konstrukcija od kojih su neki zaživjeli tek dvjestotinjak godina kasnije (npr. viseći mostovi). Osim toga, izumio je i žičaru te opisao turbinu na vjetar, a čak je i testirao svoj padobran skokom u Veneciji.
Tomislav Uzelac
Ovaj izum imao je velik utjecaj na brojne ljubitelje glazbe, a svojom pojavom 1997. napravio je revoluciju u reprodukciji pjesama. Te godine student na američkom MIT-ju Tomislav Uzelac stvorio je prvi MP3 player. Stvoren pod nazivom AMP MP3 Playback Engine, uređaj je postao prvi takav u svijetu. Na temelju diplomskog na FER-u, napravio softver za MP3 player, za koji je američka tvrtka Nullsoft napravila grafičko sučelje za PC i s tim rješenjem, nastaje popularani player Winamp.
Ivan Mrvoš
Poduzetnik početnik, kao student je osmislio pametnu klupu pod nazivom Steora čiji je projekt izrade trajao oko četiri mjeseca, a ideja se razvila od LED stolica sličnoga sadržaja s kojima je pobijedio na poduzetničkome kampu u Solinu. Grad Solin financirao je materijal za izradu klupe, a Mrvoš je posao besplatno odradio. Solarna je klupa autonomna, energetski nezavisna i napaja se preko solarnih ploča. Sve procese kontrolira s pomoću dva računala koja se nalaze u njezinoj unutrašnjosti.
Matias Knežević, Kristijan Gorupić, Niko Jeleč
Ova tri mlada izumitelja dizajnirali su „smart shower“, tuš pokreće fotonaponska ćelija od 300 W na vrhu. Konstrukcija je glomazna, četiri metra široka i 2,6 metara visoka, no što je veća, više energije može “povući” i više proizvoda napajati te jače svijetliti
Solarna ploča cijeloga dana skuplja energiju, a ona najjasnije dolazi do izražaja noću, kad tuš osvjetljavala sve oko sebe u krugu od trideset metara. Smart Shower LOOPS odmah na prvu privlači zanimljivim izgledom, u obliku kugle. U tušu je 4G internet, s dometom većim od 500 metara, a na njega se istovremeno može spojiti 60-ak osoba. Knežević iza sebe ima i dizajn solarnog automobila, koji je osmislio u sklopu projekta SOELA za vrijeme školovanja u Elektrotehničkoj i prometnoj školi Osijek.
Dizajn automobila ograničen je u nekoliko segmenata:
- Kreće se na tri kotača kako bi bio što efikasniji i pružao manji otpor pri kotrljanju, kao i zbog jednog pogonskog motora koji se nalazi u samom kotaču vozila.
- Koristi solarne panele koji nisu savitljivi. To su stakleni paneli približno 840×800 mm. Postavljeno je šest komada, i to je najveći broj panela koji se može na auto staviti zbog njegovih dimenzija.
- Ima samo jedno sjedalo, što znači da može primiti samo jednog putnika koji je ujedno i vozač.
- Kako ovaj automobil treba trošiti vrlo malo energije, jer iz energije sunca ne možemo dobiti toliko koliko na primjer možemo iz benzina, mora biti aerodinamičan.
Dizajn izgledom pomalo podsjeća na avion što i je cilj jer je potrebna najbolja moguća aerodinamika s obzirom da iz energije sunca ne možemo dobiti velike količine koje su nam zaista potrebne. Prvo je izrađena donja konstrukcija od debljih i čvršćih cijevi te su na nju postavljeni cijevni nosači koje drže solarne ploče. S obzirom da je uskladiti prikladan dizajn bio izazov, nakon nekoliko preinaka došlo je do sadašnjeg izgleda solarnog automobila.