Europski dan zaštite osobnih podataka obilježava se 28. siječnja. Prvi put je obilježen 2007. godine na 25. godišnjicu potpisivanja Konvencije za zaštitu osoba vezano uz automatizirane obrade osobnih podataka. Cilj obilježavanja datuma je poticanje građana na svjesnost o pravima i obvezama koje imaju vezano uz zaštitu osobnih podataka.
Upotreba sustava umjetne inteligencije (AI) zahtjeva svakodnevnu obradu podataka velikih razmjera. Naime, potrebna je velika količina podataka da bi složeni algoritmi umjetne inteligencije mogli samostalno učiti i analizirati. Tu očekivano nastupaju izazovi usklađivanja s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).
Umjetna inteligencija obrađuje velike količine podataka te se ta obrada uglavnom vrši automatski, bez utjecaja čovjeka. Sam proces obrade nije neposredno dostupan čovjeku, odvija se u „pozadini“. Odnosno dolazi do automatizacije procesa. Zbog takve prirode umjetne inteligencije, granice koje postavlja GDPR lako je prekoračiti. U postupku obrade moraju se provoditi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite podataka. Pri tome se trebaju uzeti u obzir i priroda, opseg, kontekst i svrhe obrade. Također, možemo reći kako je prilično važna i izrada profila o određenoj fizičkoj osobi. Postoje brojni sustavi koji vrše automatsku obradu podataka, međutim, vrlo često AI izvršava profiliranje kao posebnu vrstu automatske obrade.
Što je zapravo profiliranje?
GDPR iznosi sljedeću definiciju: Izrada profila“ znači svaki oblik automatizirane obrade osobnih podataka koji se sastoji od uporabe osobnih podataka za ocjenu određenih osobnih aspekata povezanih s pojedincem, posebno za analizu ili predviđanje aspekata u vezi s radnim učinkom, ekonomskim stanjem, zdravljem, osobnim sklonostima, interesima, pouzdanošću, ponašanjem, lokacijom ili kretanjem tog pojedinca.“
Umjetna inteligencija je sposobna na temelju osobnih podataka donijeti zaključke u vezi pojedinca i to zovemo profiliranjem. Tako su organizacije koje usvoje sustav obrade podataka pomoću umjetne inteligencije sposobne otkriti što pojedinac voli jesti ili npr. koje je religije. Takva obrada podataka predstavlja znatno zadiranje u pravo privatnosti pojedinca. Profiliranju znatno doprinosi automatizacija pojedinih procesa te na brži način dolazimo do određenih osobnih podataka.
Uz sve ranije navedeno, postoji vjerojatnost da će automatska obrada osobnih podataka prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinca. S obzirom na to predložene su mjere predviđene za rješavanje problema rizika uzimajući u obzir prava i legitimne interese. U nastavku donosimo Smjernice o umjetnoj inteligenciji i zaštiti podataka koje je izdalo Vijeće Europe u siječnju 2019, a možemo ih sažeti na sljedeće:
- Zaštita ljudskog dostojanstva, prava i temeljnih sloboda, a posebice prava na zaštitu osobnih podataka, je nužna pri razvoju i usvajanju AI aplikacija.
- Razvoj AI tehnologija, koji se oslanja na obradu osobnih podataka, trebao bi biti temeljen na zakonitosti, poštenosti, određivanju svrhe, proporcionalnosti obrade podataka, tehničkoj i integriranoj zaštiti podataka, odgovornosti, transparentnosti, sigurnosti podataka i upravljanju rizicima.
- Pristup usmjeren na izbjegavanje i ublažavanje potencijalnih rizika obrade osobnih podataka je nužan dio odgovornosti za inovaciju u području AI.
- AI aplikacije moraju u svako doba potpuno poštovati prava ispitanika.
Možemo zaključiti kako automatizacija procesa znatno utječe na budućnost tehnologije i razvoj digitalnih alata. Procesi su ubrzani, a podaci postaju dostupni jednim klikom.
